Briga o
krvi je najvažnija
JEDAN OD
NAČINA ZA ODRŽAVANJE ZDRAVLJA I POBJEĐIVANJE BOLESTI
Kada se
čovjek brine o svojoj krvi, onda se brine o čitavom tijelu, zato što je krv
povezana sa svakim djelićem tijela. Svaki organ ili dio ljudskog oranizma, kao
što su srce, mozak, pluća, jetra, bubrezi, koža, crijeva, želudac, pankreas...
su izuzetno važni, i regulišu važne procese u tijelu i uopšte u ljudskom
životu, ali je krv vjerovatno najvažnija.
Recimo, bez analiza krvi skoro da je nemoguće utvrditi koliko smo stvarno
zdravi, i uopšte da li imamo neku bolest, blažu ili težu. Kakva nam je krv,
takvo nam je zdravlje.
Kada bismo barem jednom dnevno pomislili da u nama cirkuliše tečnost od koje
zavisi naše zdravlje i život, drugačije bismo se ophodili prema svom tijelu.
U svakom čovjeku ima prosječno između pet i šest litara krvi, a to najviše
zavisni od tjelesne građe i težine. Krv se sastoji od krvne plazme i krvnih
ćelija, o čijoj važnosti, ulozi i sastojcima mogle bi knjige da se napišu.
Kada čovjek udiše vazduh, a to je proces koji traje od rođenja do smrti, krv iz
pluća uzima kiseonik i transportuje ga do svakog organa i ćelije u organizmu,
od glave do pete. Ona u isto vrijeme, kada čovjek jede, što je takođe proces od
rođenja do smrti, transportuje hranljive materije, vitamine, enzime, ali i
štetne materije...
Krv transportuje i hormone, i na taj način ima ulogu karike u komunikaciji između
organa koji su daleko udaljeni. Prenos hormona do ćelija je, kao uostalom i
ostali procesi, životno važan. Na primjer, krv šalje insulin do svih ćelija jer
im je on potreban, a recimo tireostimulirajući hormon sprovodi samo do štitne
žlijezde, jer je samo njoj taj hormon potreban. Uloga krvi je i regulacija
alkalno-bazne ravnoteže, tjelesne temperature... U Bibliji piše - „duša tijela
je u krvi“.
Boja krvi je inače crvena zbog krvnog pigmenta hemoglobina koji se nalazi u
eritrocitima, odnosno crvenim krvnim zrncima koja su zadužena, između ostalog,
za prenos kiseonika po tijelu. Pored crvenih krvnih zrnaca, krvne ćelije su i
bijela krvna zrnca (leukociti, odbrambene ćelije organizma) i krvne pločice
(trombociti). Krvne ćelije proizvodi koštana srž, što je još jedan dio
organizma sa čudesnim funkcijama.
Krv je najvažniji segment kardiovaskularnog sistema kod čovjeka. Srce, dakle,
pumpa krv kroz krvne sudove do različitih organa, donoseći putem krvi neophodne
hranljive materije i kiseonik i odnoseći ugljen-dioksid. Upravo srce reguliše
količinu krvi i krvni pritisak.
Krv ima toliko funkcija, da ih je skoro nemoguće sve nabrojati. Ali ovo što smo
nabrojali je bilo sa ciljem da se ukaže od kolike je važnosti zadržati
maksimalno zdravu krv.
Najbolji i jedini način za to je voditi zdrav život. Krvi je potrebna zdrava
ishrana, voda, prirodni cijeđeni sokovi, kao i fizička aktivnost koja ubrzava
krvotok i njegove funkcije opskrbljavanja tijela vazduhom i hranljivim
materijama.
Krvi najviše odgovaraju voće i povrće. Zeleno povrće je posebno važno za
izgrađivanje krvi. Svaka ćelija krvi mora biti dobro hranjena da bi krv
neumorno radila. Da bi čovjek nadomjestio ono hranljivo što mu nedostaje u
organizamu i u krvi, najbolje je cijediti sokove od voća i povrća.
Na primjer, teško je pojesti kilogram ili dva prijeko potrebnih šargarepa (beta
karotin, vitamini, minerali), još naročito ako nijesu kuvane ili u kombinaciji
sa nekom drugom hranom. Ali se zato bez problema može popiti sok od cijeđenih
kilogram ili dva šargarepa. Isto tako je sa drugim povrćem. Glava kelja se ne
može pojesti, ali se može popiti. Tako je sa brokolijem, celerom, kupusom,
zelenom salatom, paprikom, cveklom... Ne može se ni približno pojesti, koliko
se može popiti.
Za krvotok vjerovatno ne postoji ništa bolje i zdravije nego unos cijeđenih
sokova od voća i povrća. Sokovi se ne vare, odmah prelaze u krvotok, i krv
počinje da nahranjuje organizam svim sastojcima iz voća i povrća. Krv i
organizam tako dobijaju ono što im je potrebno. Dakle, za one koji nemaju
vremena, nijesu u mogućnosti ili jednostavno ne vole da jedu sirovo povrće,
najbolje im je da cijede sokove, jer će nadoknaditi ono što im fali. Slično je
sa voćem, ali je voće ukusnije pa ga svako može jesti. Istovremeno i voće i
povrće su čistači organizma, pa i krvi.
Krvi, i uopšte organizmu, da bi održavali zdravlje, potrebne su žitarice,
sjemenje, poput lana, susama ili suncokreta, zatim orašasti plodovi poput
oraha, badema, lješnika...
Krvotok, kako čovjek stari, usporava, pa je obavljanje funkcija slabije.
Najbolji odgovor na usporavanje krvotoka je fizička aktivnost, i to najmanje
četiri ili pet puta sedmično. To može da bude hodanje, brzo hodanje, trčanje,
plivanje, vožnja bicikla, sportske igre... Fizička aktivnost nije samo važna za
ubrzavanje krvotoka i poboljšanje njegove funkcije, već uopšte za održavanje
zravlja, poboljšanje fizičkog izgleda, dobijanje na vitalnosti i borbu protiv
stresa.
Kao i svaki put kada pišem o principima zdravog načina života, mora se pomenuti
voda. Konzumiranje dva do tri litra vode dnevno je preduslov za dobro zdravlje,
i zdravu krv.
S obzirom na to da krv ne prenosi samo hranljive materije do organa i ćelija,
ona prenosi i otpadne stvari. Zato se akumulacija štetnih materija u tijelu
smatra jednim od glavnih uzroka bolesti.
Štetne materije se nalaze u mesu, mlijeku, šećeru, kafi, cigaretama, alkoholu,
vještačkim i gaziranim pićima...
Kada su štetne materije dominantnije u odnosu na hranljive, prvo se krv truje,
a onda i svi organi i ćelije jer krv prenosi te materije do njih. Potom se
stvaraju razne naslage, sluz, zakrčenja... Organizam onda nije u stanju da radi
onako kako bi trebao i kako može, zbog čega i počinju zdravstveni problemi, od
najsitnijih do najkrupnijih.
U prirodnoj medicini se smatra da je čišćnje organizma i krvi(detoksifikacija),
preduslov za dobro zdravlje i liječenje bolesti, a konzumiranje vode, prirodnih
cijeđenih sokova od voća i povrća uz fizičku aktivnost je najbolji način za to.
Zdravko VUČINIĆ