Voće da dominira
u ishrani
PRIRODNA
MEDICINA: ZDRAVSTVENI SAVJETI ZA LJETO
U prirodnoj medicini postoje
zakoni zdravlja, među kojima je najvažniji zdrava ishrana. Pod zdravom ishranom
se podrazumijeva prirodna biljna hrana u koju spadaju voće, povrće, žitarice,
orašasti plodovi i sjemenje. Ovakva ishrana se preporučuje svakom čovjeku
koliko god da ima godina, kakve god da je fizičke građe i bez obzira na to da
li ima ili nema zdravstvenih problema. Ovakav način ishrane naziva se
vegetarijanski.
Broj vegetarijanaca u svijetu konstantno raste, ali je ipak mnogo više onih
koji konzumiraju ishranu životinjskog porijekla, prije svega, sve vrste mesa,
mlijeko, sir..., u kombinaciji ili ne sa biljnom hranom.
Biljna hrana se tretira kao laka hrana, a hrana životinjskog porijekla kao
teška, ili blaže rečeno – teža. Tokom ljetnjih mjeseci preporučuje se prelazak
na laku hranu, ili da makar laka hrana čini veći dio naših obroka.
Ljeti inače organizam funkcioniše drugačije nego tokom drugih godišnjih doba,
metabolizam se ubrzava, krvotok drugačije radi, a još vrućine doprinose gubitku
tečnosti, minerala...
Da bi se to nadoknadilo, prije svega treba piti što više vode, i to znatno više
nego do sada. Pored toga, treba što više jesti sezonskog voća i povrća, koje u
sebi sadrži dosta vode, ali i minerala, vitamina i drugih hranljivih sastojaka.
Organizam je na taj način vrlo malo opterećen, i nije mu potrebno veće trošenje
enegrgije kako bi apsorbovao ovakvu hranu. Zdrava ishrana inače pomaže da se
lakše izborite sa vrućinama.
Sa druge strane, u ljetnjim mjesecima jesti tešku hranu, osim što ona nije
zdrava, predstavlja i dodatno opterećenje za organizam, varenje je otežano,
troši se više energije, javlja se zamor... U takvoj hrani, nema puno hranljivih
materija i vode, tako da nijesmo opskrbili organizam onim što mu je potrebno.
Za one koje ne mogu da se u potpunosti odreknu životinjske ishrane, neka
povećaju unos voća i povrća i neka izaberu ribu za hranu, kao najmanje štetno
meso.
Dodatno opterećenje organizmu svakako bi predstavljalo konzumiranje alkohola,
kafe, cigareta... Ovi otrovi su sami po sebi diuretici, odnosno izlučuju
tečnost iz tijela. Ljeti je to još opasnije, zato se preporučuje smanjenje ili
potpuni prekid njihovog unosa. Ljudi koji konzumiraju alkohol, kafu ili
cigarete ljeti moraju znatno više piti vode od drugih, kako organizam ne bi
dehidrirao. Dehidraciju često ne osjećamo, a ona je jedan od važnijih uzroka
bolesti.
Ljeto je idealno vrijeme za promjenu loših navika u ishrani, jer je i apetit
slabiji, a i lakše se skidaju kilogrami za one kojima je to potrebno.
Najbolje oružje ljeti za borbu protiv lošeg apetita i skidanja viška kilograma
je voćna dijeta. Voće je puno vode, ukusno je, čistač je organizma i sadrži
razne hranljive sastojke kao što su prirodni šećeri, vitamini, minerali,
vlakna... Voće treba da dominira u ishrani tokom ljetnjih mjeseci. Preporučio
bih da jedan do dva obroka na dan bude raznovrsno voće, koje se eventulno može
nadopuniti bademima, orasima ili lješnicima kako bi se čovjek zasitio. To je
recept za obnavljanje organizma, lakše podnošenje vrućina, pročišćavanje tijela
od otrova, smanjenje viška kilograma, a uz to može se uživati u ukusima.
Entuzijasti mogu da se odluče na terapiju koja podrazumijeva da se sedam do
deset dana hranite samo voćem. O blagotvornosti ovakve terapije najbolje ćete
se uvjeriti sopstvenim iskustvom. Moguće su određene nus pojave tokom jednog
ili dva dana, kao što su umor, glavobolja, vrtoglavica... Proces nahranjivanja
i čišćenja organizma pokreće toksine iz tijela, koji prije nego što budu
izbačeni cirkulišu u krvi, što može izazvati nelagodu, ali to ne može da traje
duže od jednog ili dva dana, a nekad ni toliko, zavisno od količine otrova u
tijelu čovjeka.
Nakon nekoliko dana terapije, osjetićete radost zdravog tijela, koja će se
ogledati u čistijoj koži, jasnijim i sjajnijim očima, većoj energiji, boljem
raspoloženju, većom otpornošću na vrućine...
Ljeti su nam potrebne osvježavajuće namirnice, a pored voća, to su i voćni
sokovi, voćni sladoledi koji se pripremaju smrzavanjem voća.
Ništa manje dobro od voća jeste povrće, naročito sezonsko. Ono je i bogatije
mineralima od voća. Salate od povrća su idealne za ljetnje mjesece. Preporučuju
se i mlake supe od povrća, pa i sokovi od cijeđenog svježeg povrća.
Umjereno sunčanje
Fizička aktivnost treba da bude obaveza svakog čovjeka i ljeti, i to je
najbolje da bude u ranim jutarnjim časovima, ili eventualno kasno popodne.
Treba iskoristi svaku priliku za plivanje, koje spada u jednu od najzdravijih
fizičkih aktivnosti.
I sunčanje je vrlo važno za zdravlje čovjeka, ali treba biti oprezan. Prirodna
medicina ne preporučuje duže od pola sata ili 45 minuta direktnog izlaganja
suncu tokom jednog dana. To je dovoljno da organizam dobije ono što mu je
potrebno. Najbolje je sunčati se najkasnije do 11 sati prije podne, ili nakon
18 sati. Ljeti se treba čuvati od dobijanja opekotina na koži koje mogu imati
teške posljedice, zato treba biti oprezan prilikom sunčanja, a naročito ljudi
sa potpuno bijelim tenom.
Tokom ljetnjih mjeseci, ljudi koji su u mogućnosti, odlučuju se za boravak na
planini, što je, sa aspekta zdravlja, preporučljivije nego boravak na moru,
iako jedno ne isključuje drugo.
Oprezno sa klima uređajima
Ljeti se treba naročito paziti od potencijalnih toplotnih udara i šokova.
Zato treba izbjegavati boravak na suncu tokom dana, osim ako je to baš
neophodno.
Posebna opreznost je potrebna prilikom korišćenja klima uređaja. Ukoliko možemo
da utičemo na temperaturu u prostoriji, klima uređaj treba podesiti tako da
razlika od spoljašnje temperature ne bude veća od 10 stepeni, a preporučjivo je
da bude i manje.
Prije svakog izlaska iz rashlađene prostorije treba provesti nekoliko minuta na
ulazu da bi se kardiovaskularni sistem prilagodio, i da ne bi došlo do kolapsa.
Organizmu ne prijaju nagle promjene temperature, a to je naročito opasno za
srčane ili plućne bolesnike.
Zdravko
VUČINIĆ