Kafa
štetnija po zdravlje nego što to mnogi misle
PRIRODNA MEDICINA SAVJETUJE
IZBJEGAVANJE SVIH NAPITAKA KOJI SADRŽE KOFEIN
Kafa je jedan od
najpopularnijih napitaka na svijetu, iako sve činjenice ukazuju da je štetna po
zdravlje. Kafa je zasigurno štetnija nego što to mnogi misle.
Prirodna medicina kafu smatra jednim od otrova koji ljudi najčešće unose u svoj
organizam, a koji utiču na pojavljivanje zdravstvenih problema.
Kafa je glavni izvor kofeina, moćnog stimulansa koji je u suštini otrovan.
Dovoljno govori to da određene biljke proizvode kofein da bi ih kao pesticid
štitio od insekata.
Kofeina, osim u kafi, ima i u crnom čaju, kola pićima, energetskim napicima,
čokoladi, u pojedinim ljekovima protiv bola, migrene, prehlade...
Kofein utiče na nadražljivost nervnog sistema, i na neki način stimuliše sve
djelove kore mozga. Neki stručnjaci kažu da je smrtonosna doza 10 grama, što
predstavlja količinu koja se nalazi u oko 70 šolja kafe. Mnogi ljudi svakog
dana uzimaju desetinu smrtonosne doze, a čak i u samo jednoj šolji kafe vrebaju
supstance koje ozbiljno mijenjaju organizam.
U kafi se nalazi i najmanje stotinjak drugih štetnih hemijskih sastojaka
uključujući acetaldehid, amonijak, ugljenik-disulfid, katehol, etanol, metanol,
naftalin, fenol, vodonik sulfid....
Kafa je, inače, diuretik, odnosno izlučuje tečnost iz tijela izazivajući
dehidraciju koja se smatra predvorjem za bolesti.
Kofein povećava trenutni osjećaj energije tako što podstiče porast nivoa šećera
u krvi. Zbog toga se, međutim, naglo izlučuje određena količina insulina iz
gušterače. Posljedica njegovog djelovanja je potpuno suprotna - čovjek brzo
osjeća iscrpljenost.
Kofein djeluje i kao direktni stimulans srčanog mišića. Kada dođe do srca,
prouzrokuje sužavanje arterija. Takođe, povećava opterećenje srca ubrzavajući
stopu rada i povećavajući krvni pritisak, istovremeno smanjujući ishranu srca
krvlju.
Samo jedna šolja kafe na dan utičena na povećanje i donjeg i gornjeg pritiska,
a da ne govorimo o većim količinama. Zato često prestanak konzumiranja napitaka
sa kofeinom, naročito kafe, dovodi do snižavanja krvnog pritiska. Onda ljudi
pokušavaju da problem niskog pritiska riješe na način što će popiti kafu, a u
stvari kafa je uzrok pada pritiska.
Kofein remeti san, i opšte je poznato da oni koji žele da “razbiju” san uzimaju
napitke koji sadrže kofein, a to je najčešće kafa.
Kafa može da prouzrokuje rak bešike i jajnika, čir želuca... Rak debelog
crijeva je takođe povezan sa konzumiranjem kafe.
Stručnjaci se još raspravljaju da li kafa predstavlja značajan rizik od raka,
ali nema sumnje da ovaj proizvod sadrži hemikalije koje mogu da izazovu rak.
Među takve hemikalije spadaju metilglioksal, katehol, hlorogena i neohlorogena
kiselina. Pojedini stručnjaci kažu da kofein nije pravi kancerogen sam po sebi,
već da je ko-kancerogen. To znači da može da poveća vjerovatnoću da će se rak
pojaviti, ako je u prisustvu drugih kancerogena.
Napici s kofeinom mogu prouzrokovati i nadraživanje želuca. Za to su odgovorni
aditivi iz tih napitaka.
Sam kofein djeluje na krvne žile sistema za varenje tako što podstiče njihovo
stezanje. To ometa normalno varenje. Napici s kofeinom tjeraju želudac da
izlučuje preveliku količinu želudačne kiseline. To može pogoršati stanje kod
osoba s čirom u sistemu za varenje.
Ustanovljeno je i da kofein ometa apsorpciju kalcijuma i gvožđa iz hrane što
podstiče razvoj osteoporoze i anemije.
Neki od efekata napitaka sa kofeinom koji se mogu javiti nakon konzumiranja su:
poremećena ravnoteža, ubrzan rad srca, povišena ili izmijenjena visina glasa,
nesanica, slabo pamćenje, zamor i drhtavica prstiju. Drugi simptomi koji se
nešto kasnije javljaju su: problemi sa cirkulacijom, poremećaj pamćenja,
glavobolja, uznemirenost, lupanje srca, drhtavica, nestabilnost, vrtoglavica,
hiperrefleksija, razdraženost, uzrujanost, nervoza, depresija, nestabilnost u
nogama...
Uzeta količina i tip pića koji sadrži kofein određuje stepen neželjenih
reakcija i problema koji se mogu javiti kod čovjeka.
Istraženo je i da hlorogena kiselina u kafi prouzrokuje alergije na hranu.
Takođe, postoje podaci da je zadržavanje tečnosti sporedni efekat kofeina.
Očito i da dejstvo kofeina na ćelije pankreasa pogoršava dijabetes. U
eksperimentima na miševima, kafa je veoma pogoršavala dijabetes. Može se
smatrati faktorom rizika za pojavu dijabetesa.
Neka istraživanja pokazuju i da osobe koje piju kafu, u poređenju sa onima koji
je ne piju, imaju višak kilograma, koriste više alkohola i puše više
cigareta...
Otrov kao što je kafa, najpopularniji izvor kofeina, može da stimuliše i mnoge
druge zdravstvene probleme, a naročito je štetna po zdravlje ako je organizam
već oslabljen ili se pojavila neka bolest.
Da li postoji zavisnost?
Često se raspravlja, naročito među laicima, da li se postaje zavistan od
kafeu. Medicina je ozbiljno istražila da kofein izaziva određenu zavisnost kod
konzumenta, i to se vrlo lako može testirati.
Sve supstance koje stvaraju zavisnost dovode do određenih fizičkih i psihičkih
posljedica u trenutku kad se ukine njihova upotreba.
Najbolji način da se preispita zavisnost od kofeina jeste da se nekoliko dana
prestane sa uzimanjem te materije u bilo kojem obliku. Najuobičajeniji fizički
simptom odvikavanja od kofeina jeste glavobolja, koja može varirati od umjerene
do snažne. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti jesu osjećaj iscrpljenosti,
nedostatak apetita, mučnina i povraćanje.
Čovjek se može osjećati i psihološki bezvoljno. Simptomi često ne traju duže od
jednog dana, a u pojedinim slučajevima potraju i četiri do pet dana.
Povezano sa pušenjem
U Sjedinjenim Američkim Država su rađene analize koje pokazuju da proizvodi
koji sadrže kofein, a naročito kafa, često su povezani sa pušenjem u pogledu
ponašanja.
I to je zaista tačno. Mnogim pušačima je skoro nezamislivo da uzmu šolju kafe,
a da je ne proprate cigaretom. I kafa i cigarete su ozbiljni otrovi koji
narušavaju zdravlje.
Istraživanja su pokazala i da ukoliko se kofein ne unosi ujutro, nagon za
pušenje se smanjuje ili ga uopšte nema. Izbjegavanje kofeina može da bude put
ka prekidu pušenja.
Zdravko VUČINIĆ