Smrtonosna droga broj 1
DUVAN – UZROK BROJNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA I, UZ
NEZDRAVU ISHRANU, GLAVNI IZAZIVAČ RAKA I BOLESTI SRCA
Duvan je najsmrtonosnija droga na svijetu, i to je naučno dokazano. Vjerovatno
od svih stvari koje čovjek upražnjava i konzumira ne postoji ništa štetnije od
duvana. Stimuliše brojne zdravstvene probleme i jedan je od vodećih uzročnika
bolesti. Uz nezdravu ishranu, duvan je glavni izazivač raka i bolesti srca.
Upotreba duvana je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uzrok
smrti preko pet miliona ljudi širom svijeta godišnje, sa tendencijom povećanja.
U Americi godišnje od posljedica duvana umre oko pola miliona ljudi.
Duvanski dim, koliko je do danas poznato, sadrži više od 4.000 različitih
otrovnih sastojaka i hemikalija, od kojih su najpoznatiji nikotin,
ugljen-monoksid, katran, amonijak, benzen... Mnogi od tih sastojaka su
kancerogeni, i sposobni su da sami po sebi izazovu rak, kao što ima i materija
u duvanskom dimu koje ne izazivaju direktno rak, ali zato povećavaju rizik od
nastanka ili ga ubrzavaju.
Zbog svih tih otrova koji se koncentrišu u organizmu, pušači su skloni da imaju
smanjenu čvrstinu kostiju i više preloma, povećani rizik od bola u leđima i povrede
leđa, hormonalne poremećaje, brži gubitak fizičkih kapaciteta, ubrzanu pojavu
bora, ubrzani gubitak kose i pojavu sijede kose, gubitak vida, probleme sa
spavanjem, probleme sa disanjem, probleme sa gorušicom, više slučajeva čira (želudac,
dvanaestopalačno crijevo). Pušenje podstiče izlučivanje kalcijuma iz kostiju,
čime ubrzava proces osteoporoze. Pušenje loše utiče i na reproduktivno
zdravlje, odnosno povećava rizik od neplodnosti. Kod pušača su čula znatno
slabija, naročito čulo ukusa. Zna se i da pušenje snižava nivoe vitamina koji
štite od raka, kao što su beta- karotin, kao i vitamini C i E.
Svi ovi problemi koje čovjek doživljava su blaga varijanta od glavnih
posljedica pušenja, a to su rak i bolesti srca i krvnih sudova. Poznato je da
je rak pluća značajno učestaliji kod pušača. Duvan je glavni uzrok pojave raka
pluća, iako ova bolest zahvata i nepušače kao posljedica nezdravog načina
života. Duvan je, zavisno od autora istraživanja, odgovoran za 80 do 90 odsto
umrlih od raka pluća. Pušači su, prema procjenama stručnjaka, najmanje deset
puta izloženiji rizik za razvoj karcinoma na plućima, ali i na drugim mjestima.
Ako pušači još konzumiraju alkohol, onda je taj rizik višestruko veći. Cjevčice
kroz koje u pluća prolazi vazduh s unutrašnje strane prekrivene su mnoštvom
sitnih dlačica ili cilija. Te cilije štite unutrašnjost pluća od nečistoća, a
funkcionišu kao vesla na brodovima pri čemu sve zamahuju u jednom smjeru od
pluća prema ustima, i tako sva nečistoća ide prema ustima iz kojih se može ispljunuti.
Međutim, svaki put kada cilije pogodi duvanski dim, one usporavaju svoj rad i
ubrzo u potpunosti prestanu da se kreću. Zbog toga se neizbačeni katran i druge
štetne materije iz duvanskog dima počinju ukopavati u ćelije disajnih puteva.
Tokom vremena, zbog taloženja i stalnog nadraživanja, neke od njih pretvaraju
se u bolesne ćelije raka. Ovo je samo jedna od mogućnosti kako se dobija rak
zbog posljedica duvanskog dima. Ljudski organizam doživljava težak udar i
trovanje kada duvanski dim preko pluća i krvotoka dostigne u sve organe.
Ponavljanjem tog postupka (unošenja duvanskog dima) organizam se sve više
truje, a imuni sistem slabi, što je dobra podloga za zdravstvene probleme i
bolesti...
Ozbiljna istraživanja pokazuju da pored raka pluća, pušenje može direktno da
prouzrokuje i druge vrste kao što su rak grla, jednjaka, želuca, debelog
crijeva, jetre, bubrega, pankreasa, kože, grlića materice, bešike, dušnika...
Pušenjem, svi ti organi postaju zatrovani, njihova funkcija slabi, imuni sistem
nije u stanju da se brani, i pojava raka je učestala. Bolesti su, osim
pušenjem, često stimulisane još i nezdravom ishranom, alkoholom, neunošenjem
dovoljno vode u organizam...
Postoje i pušači koji nikada ne dobiju rak. Moguće da su bili „zaštićeni“
genetikom ili nekim drugim faktorima u načinu života (fizička aktivnost, obilno
konzumiranje voća i povrća, život u prirodi...). Ali to ne znači da neće dobiti
neku drugu bolest ili neće biti izloženi drugim problemima koje pušenje može da
izazove. Čak i da ti ljudi čitav život prožive bez nekih većih problema, treba
imati na umu da su takvi slučajevi dosta rijetki, i da takve primjere ne treba
uzimati za reper.
Cigarete, osim preko raka, najviše ubijaju ljude kroz bolesti srca i krvnih
sudova. Nikotin, između ostalog, steže arterije i tako srcu, ali i mozgu,
plućima i drugim važnim organima uskraćuje potreban kiseonik. Ugljen-monoksid
direktno ometa sposobnost crvenih krvnih zrnaca da prenose kiseonik. Sve to
izaziva otežano disanje, umor, nedostatak izdržljivosti i ubrzavanje procesa
ateroskleroze.
Arterije koje snabdijevaju mozak su takođe sklone da ispoljavaju ubrzanu
aterosklerozu usljed pušenja. Ako sužavanje postane dovoljno ozbiljno, može
doći do moždanog udara. Takođe, djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu
oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca,
stiskanja malih krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.
Pored svih posljedica na zdravlje ljudi, duvanski dim je neprijatnog mirisa, „hvata“
se na garderobu, zbog čega često psihološki loše utiče na ljude koji nijesu
pušači. Takođe, nije prijatno sjedjeti ili spavati u prostorijama gdje ima
duvanskog dima.
Istraživanja su pokazala da cigarete izazivaju osjećaj neopuštenosti,
smirenosti i neku vrstu zadovoljstva , i to je jedan od razloga što danas ima
dosta pušača. Istovremeno nikotin stvara zavisnost kod pušača.
U pitanju je, dakle, ružna navika od koje se postaje zavistan, a koja privlači
ljude, naročito mlade koji se dosta naivno uvlače u ovaj problem, ne znajući za
posljedice.
Ostaviti pušenje i ako je to protiv
svoje volje
Prestanak sa pušenjem i odvikavanje predstavlja problem za mnoge ljude.
Prvi korak na tom putu treba biti stvarno informisanje o štetnosti duvana.
Postoje dokazi da saznanja o posljedicama pomažu pri ostavljanju duvana i
odvikavanja, a slikovit primjer je američka statistika.
Potrošnja duvana po glavi stanovnika u Americi je 1963. godine dostigla
vrhunac, uz procijenjenih čak 42 odsto pušača od ukupne populacije. Naredne
godine, načelnik sanitetske službe je objavio da pušenje prouzrokuje rak pluća.
Od tada je postojao stabilni pad broja pušača za oko jedan odsto na svake dvije
godine. Na primjer, samo 25,5 odsto populacije je pušilo 1990. u poređenju sa
40,4 odsto 1965. godine. Danas se taj procenat kreće oko 20 odsto, zavisno od
izvora informacija.
Nakon dobrog informisanja po pravilu treba da se javi volja za ostavljanjem
duvana. Taj trenutak treba iskoristiti, jer je svaki sljedeći pokušaj teži.
Zaista u nekim slučajevima čovjek treba da radi protiv svoje volje, ako mu
razum kaže da je to u njegovom interesu.
Posljedice od duvana su dramatične, a osim pušača, ugroženi su i članovi
porodice, prijatelji... To su pasivni pušači čiji imuni sistem takođe slabi
zbog posljedica od duvanskog dima.
Dešava se da ljudi koji prekinu sa pušenjem skoro da nemaju bilo kakvih
simptoma od odvikavanja, iako ima i onih koji prolaze kroz teže periode. Kao
simptomi mogu se javiti žudnja za nikotinom, glavobolja, mučnina,
razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom, nemir, bijes, glad ili povećani
apetit zavisno od ličnosti, znojenje...
Ipak, kod pušača koji prekinu s tom navikom, odmah započinje proces oporavka, a
rezultati zavise od stanja organizma i načina života. Zna se i da ostavljanjem
duvana, čovjeka obuzima osjećaj pobjede, povećano samopoštovanje, ugodniji je
dah iz usta, hrana je ukusnija, bolje se diše, povećava se izdržljivost i
snaga... Odmah treba početi sa upražnjavanjem fizičkih aktivnosti, jesti što
više prirodne hrane, a naročito voća, piti što više vode.
Prirodna medicina, kao kod svih bolesti, i nakon prestanka sa pušenjem
preporučuje proces detoksifikacije organizma koji se može obaviti na više
načina, a o čemu će biti više riječi u „Vijestima“ u narednom periodu.
Zdrav način ishrane i fizička aktivnost, takođe, sprečavaju povećanje tjelesne
težine koja se dešava kod jednog broja ljudi koji ostave cigarete.
Opasno za majke
Nije na odmet pomenuti da je pušenje posebno štetno kod žena u trudnoći, i
to pokazuju maltene sva dostupna istraživanja iz ove oblasti.
Tokom trudnoće pušenje štetno djeluje na razvoj fetusa i povećava rizik od
smrtnosti novorođenčeta. Majke pušači imaju veći rizik za vanmateričnu
trudnoću, rađanje beba sa malom težinom pri rođenju... Novorođenčad mogu dobiti
infekcije disajnih puteva, astmu, razne poremećaje ili deformitete. I pobačaji
su češći među trudnim ženama koje puše.
Zdravko VUČINIĆ