Uradimo sve što je do nas
JEDAN OD NAJVAŽNIJIH
ZAKONA ZDRAVLJA JE IZBJEGAVANJE STRESA
Ako bismo klasificirali zakone
zdravlja po važnosti, onda bi na vrhu ljestvice bilo izbjegavanje stresa.
Stres je stanje napetosti čovjekovog organizma i psihe koje izaziva fizičke i
psihičke reakcije štetne po zdravlje (ovdje se ne podrazumijeva tzv. eustres,
koji može biti pozitivan). Stres je stanje uzbune u organizmu, kada je “crvena
lampica upaljena”, kada srce radi ubrzano, kada je povišen pritisak, kada su
suženi krvni sudovi, kada se povećava šećer u krvi, kada se luče razni hormoni,
poput adrenalina, kortizona…
Svi organi i djelovi organizma su u stanju pripravnosti i napetosti počevši od
centralnog nervnog sistema. Akutni i trenutni stres brzo prolazi i može, a ne
mora, da ostavi posljedice, ali je opasno kada stres postane hroničan.
Stres se u prirodnoj medicini često naziva i poljubac smrti, jer se smatra
jednim od glavnih uzroka većine bolesti, uključujući srčani napad, moždani
udar, kancer, dijabetes, depresiju, visoki krvni pritisak, astmu, sterilitet,
herpes…
Osim što je jedan od glavnih uzročnika savremenih bolesti, stres može da
izazove razne druge negativne reakcije kao što su panika, strah, nesanica,
nezadovoljstvo, bolovi...
Stres je izazvan unutrašnjim i spoljašnjim faktorima i uticajima na čovjeka
koji se nazivaju stresori. Glavni uzročnici stresa (stresori) su, prije svega,
porodični odnosi, smrt bližnjih, bolest i razne zdravstvene tegobe, ljubavni
problemi, ekonomska situacija, umor, prihvatanje pogrešnog sistema vrijednosti,
opterećenost stvarima koje su izvan našeg dometa, loša organizacija i
planiranje u poslu i uopšte u životu…
Definitivno je da savremeni čovjek teško da u punoj mjeri može izbjeći stres,
jer postoje situacije na koje ne može uticati. Ipak, na većinu situacija se
može uticati preventivno, da do njih nikad ne dođe, a u krajnjem, ako je već
došlo, onda treba raditi na suzbijanju.
Nauka potvrđuje da oni koji izbjegavaju i suzbijaju stres na sve moguće načine,
imaju zdraviji i srećniji život, i drastično umanjene šanse za bilo kakvu
pojavu bolesti.
Prvo i osnovno pravilo je vježbanje volje, odnosno izgradnja karaktera do mjere
da možemo donijeti odluku da u najvećoj mogućoj mjeri, znatno više nego što smo
to do sada činili, izbjegavamo situacije za koje znamo da su stresne i na koje
mi sami možemo uticati.
Na primjer, izbjegavati susrete sa nekim ako znamo da može da bude neprijatno,
i ako znamo da je taj susret uvijek neprijatan. Ili ne ulaziti u razgovore i
rasprave za koje se već pokazalo da dovode do konflikata. Ili ne razmišljati o
negativnim i stvarima koje ne možemo da promijenimo i koje su izvan našeg
dometa. Takođe, uvijek treba nastojati da se razgovori vode u pomirljivom tonu,
uz popuštanja drugoj strani koliko se može, promijeniti “svađalački” stav, sve
učiniti da se zadrže dobri odnosi, suzbijati mržnju…
Postoje neke druge situacije, kao što je stres na poslu zbog loše odrađenog
zadatka, kašnjenja u ispunjavanju obaveza, zaostajanja za drugima… To se
rješeva dobrim planiranjem, konsultacijama sa onima koji imaju iskustva u tim
poslovima, i konsultacijama sa nadređenima. Često je najbolje rješenje kada
nadređenom izložite svoj problem sa kojim je on vjerovatno već upoznat, i tada
dobijate saveznika.
Puno je takvih i sličnih situacija u životu kada čovjek vrlo lako, uz malo
volje, može da utiče na izbjegavanje stresa.
Postoje, međutim, znatno teže situacije – smrt bližnjih, razvodi brakova,
raskidi sa partnerom, finansijski problemi, nečista savjest ili griža savjesti…
U ovim situacijama, pored jake volje, potrebna je i primjena određenih zakona
zdravlja koji pomažu.
Do jake volje je nekad teško doći, i u tome važnu ulogu igraju prijatelji,
odnosno ljudi sa kojima smo najbliskiji i sa kojima možemo da razgovaramo
otvoreno o svemu. Nekad se čovjek mnogo bolje osjeća samo nakon što je sa
svojim prijateljem otvoreno pričao o problemu, o stresu koji ga muči.
Ozbiljna istraživanja u Americi pokazuju da se oni koji više vole da sami
rješavaju svoje probleme nego da od drugih potraže savjet i utjehu, suočavaju
sa jačim stresom i većim rizicima po sopstveno zdravlje.
Prirodna medicina kaže da je u teškim stresnim situacijama važna takozvana
samosvjesnost. Savjetuje se bukvalno sastavljanje spiska koraka i aktivnosti
koje treba sprovesti da bi se stanje poboljšalo.
Jedan od tih koraka je natjerati sebe na razmišljanje o pozitivnim stvarima
koje su vam se dešavale u životu, i koje tek treba i mogu da se dese. Vrlo je
važno izbjegavati razmišljanje o negativnim stvarima. Jednostavno, svaki put
promijeniti misao u pozitivnom smjeru.
Spisak koraka i aktivnosti obavezno treba da sadrži sve vrste stresova kojima
smo izloženi i plan za njihovo rješavanje. Taj plan treba da obuhvati ono što
smo mi u stanju odmah da uradimo povodom nekog pitanja, zatim ono što su naši
najbliži u stanju da urade za nas tim povodom, i ono što ne možemo da uradimo
ni u jednoj varijanti.
U takvim situacijama pronađe se neko rješenje, ili je rješenje na vidiku. Pa
čak i da je rješenje daleko, stres je smanjen jer smo bacili sve karte na
stolu, imamo neki plan i sliku svega što treba i može da se desi.
Osim planiranja, potrebno je dobro organizovati se i biti spreman na zdrava
prilagođavanja i suočavanja. Na primjer, ako smo u stresu zbog neke loše odluke
ili djela koja smo učinili, za početak treba čvrsto odlučiti i reći sebi da
tako nešto više nikad nećemo ponoviti, i stres je već blaži.
Važno je i nikad ne zaboraviti da uvijek može biti gore nego što je sada, i da
je u ovom trenutku sigurno nekome mnogo teže nego vama, u kakvoj se god
situaciji nalazili.
Jedan od dobrih i konstruktivnih načina za kontrolisanje stresa je i pomagati
drugima, činiti dobro na razne načine, usrećiti nekoga (oca, majku, ženu,
brata, prijatelja) biti optimista, razgovarati sa ljudima koji su po prirodi
optimisti.
Dobro je i pronaći neki hobi, nove prijatelje. Prestati sa kritikovanjem,
odnosno kontrolisati sklonost ka kritikovanju drugih može takođe da pomogne.
Kritika može biti korisna ako se uputi kada treba i na konstruktivan i taktičan
način. Međutim, naše kritike uglavnom potiču iz negativnog stava, i često iz
predrasuda. Tu se zatim javljaju ogorčenja, i sve je to zapravo nepotreban
stres.
Pored svih ovih savjeta, i brojnih drugih koji se mogu pronaći u literaturi
koja se bavi ovom problematikom, vrlo je važan zdrav način života u borbi
protiv stresa.
Tu se misli, prije svega, na fizičku aktivnost kao jedan od najvažnjijih zakona
zdravlja, a to može biti šetnja, trčanje, vožnja biciklom, plivanje, sportske
igre. Konzumiranje do dva litra vode dnevno znatno poboljšava zdravlje, pa
samim tim olakšava borbu sa stresom. Ishrana koja se preporučuje je
vegetarijanska, zato što je bogata hranljivim sastojcima i vlaknima, a nije
masna. Kafa, alkohol i cigarete mogu samo da pogoršaju situaciju, jer su
otrovni i podižu nivo hormona stresa. Velnes tretmani, ako su dostupni, su vrlo
blagotvorni. Što je tijelo zdravije i bolje funkcioniše, manji je stres.
O stresu se puno toga može pisati sa raznih aspekata, jer je toliko studija i
analiza urađeno. U suštini, nikad se problem stresa ne može 100 odsto riješiti,
ali može u velikoj mjeri koja je dovoljna za zdrav, normalan i srećan život.
Zdravko VUČINIĆ